Hausmajstorica

Savjetnica za re-kreiranje prostora

Boje

Priča o bojama

festival bojaBoja je psihofizikalni fenomen induciran svjetlom. Ili osjećaj koji u mozgu izaziva svjetlost emitirana od nekog izvora. Ili reflektirana s površine nekog tijela.  Boja je, dakle, optički fenomen, čulni doživljaj uvjetovan svjetlošću, otisak i utisak poslan mozgu od strane oka.  Boja se ne može tumačiti kao svojstvo određenog objekta, jer osjećaj boje stvara se kao rezultat interakcije svjetlosti sa objektom koji se promatra. Ona predstavlja rezultat međusobnog djelovanja između svjetlosnog izvora, objekta i promatrača (sistema vida). Boja je, dakle, u oku promatrača? Možda. Ali jedno je sigurno: doživljaj boje izrazito je subjektivan.

Boje povijesno

Evolucijski gledano, smatra se da se smisao za boje pojavio relativno nedavno u razvoju ljudske vrste.  Stari narodi bili su vrlo šturi u označavanju boja pa tako u tekstovima stare Grčke imenovane su tek četiri boje: crna, bijela, žuto-zelena i grimizno-crvena.  Da li je njihov osjećaj za razlikovanje boja bio relativno nerazvijen ili se radi o lingvističkim nedostacima, ostaje nerazjašnjeno. Međutim, istraživanja koja su provela dvojica antropologa Brent Berlin i Paul Key pokazala su kako je za percepciju boja od izrazitog značaja društveni i kulturni razvoj. Tako imena za osnovne (primarne) boje su prisutna u većini jezika (time i u većini kultura), no razlike se pojavljuju kada su u pitanju imena za nijanse boja i međutonova. Određene kulture su stvorile imena samo za nijanse koje su im potrebne: npr. Eskimi koji razlikuju 40 vrsta snijega imaju isto toliko imena za različite nijanse i intenzitete bijele boje. „Primitivne“ kulture, pak, razliku prave samo između svjetline i tamnoće, tj. bijelog i crnog. Kada se u tim jezicima pojavljuje treća boja onda je to uvijek crvena, koju zatim slijede žuta pa zelena, i tek onda plava. S razvojem jezične strukture pojavljuje se smeđa, nakon nje ljubičasta, zatim ružičasta, pa narančasta i siva.


Broj boja

Iako klasični spektar razlikuje sedam boja (crvenu, narančastu, žutu, zelenu, tirkiznu (plavozelenu), plavu i ljubičastu), broj boja i njihovih nijansi u prirodi je nemjerljiv i vjerojatno beskrajan jer i najmanja promjena valne duljine svjetlosne zrake stvara novu boju, novu nijansu.  A znanstvenici koji se bave ispitivanjem funkcija oka kažu da vidimo oko 1000 nijansi sive, 100 nijansi crvene i zelene i 100 nijansi žute i plave u samo jednom pogledu! To bi značilo da je ukupni broj boja koje možemo vidjeti oko 1000 x 100 x 100 = 10 milijuna.  No, to nije baš tako jednostavno jer kako koja boja izgleda ovisi o uvjetima pod kojima je gledamo: boja i intenzitet svjetla pod kojim promatramo kao i okolne boje. Ista boja drugačija je na različitim površinama, pod različitim izvorima svjetla, u različitim okruženjima itd. Također svatko vidi boje na svoj neznatno drugačiji način.
I tako kako u jednom pogledu vidimo 10 000 000 boja, a uvjeti gledanja i promatrači su mnogi, broj boja vrlo je velik. Deset milijuna boja puta deset milijuna vrsta svjetla puta deset milijuna jačine svjetla puta deset milijuna okolnih boja puta 6 milijardi ljudi puta 3 načina gledanja, ispada 18 plus 33 nule.  Je li to broj bezbroja?  Skoro.  Način egzaktnog mjerenja svake pojedine boje ne postoji.

Svojstva boja

Teorijski sustavi razvrstavanja i označavanja boja tijekom zadnja tri stoljeća razvili su vrlo fini vokabular opisa boja. Stvoreno je dosta termina nastalih različitim znanstvenim ispitivanjima istih svojstava boja pa su tako iste riječi poslužile opisu različitih pojava i obrnuto, različite riječi bilježile su iste stvari. Jer bez strogih definicija pojedinih termina nije ih moguće adekvatno primjenjivati upravo zbog subjektivnih doživljaja istih pojava (npr. lightness – brightnes). I kako nam definiranje boja njihovim uobičajenim imenima ne govori ništa o njihovim izražajnim vrijednostima, koristimo 3 atributa koji služe za uže karakteriziranje svake boje:

  • Ton boje (hue): definira se kao „dominantna valna duljina svjetlosne zrake koja u oku izaziva osjećaj boje.“ Ton označava vrstu boje, odnosno to je kromatska kvaliteta boje, ona kvaliteta kojom se jedna boja razlikuje od druge.
  • Zasićenost boje (saturation): definira se kao „mjera čistoće kromatske boje u odnosu na stupanj zastupljenosti bijele u nekoj boji.“ Ukoliko boja posjeduje manje bijele ona je zasićenija i obratno. Najveće zasićenje tj. intenzitet imaju čiste primarne boje.
  • Svjetlina (lightness): definira se kao „karakteristika koja opisuje sličnost boje sa nizom akromatskih boja od crne preko sivih do bijele. Svjetlina, dakle, određuje stupanj crne boje u nekoj boji.“
  • Napokon, termin nijansa odnosi se na bilo koju od tri moguće promjene karaktera boje – kromatsku, svjetlosnu i kvalitativnu.


Predodžbe boja

Boje se, naravno, dijele u dvije osnovne skupine na akromatske i kromatske boje. Akromatske boje ili neboje su crna i bijela sa skalom sive između, tako da za njih možemo reći da se razlikuju samo po svjetlini. Kromatske boje su jednostavno boje i čine spektar boja, posjeduju svoju punoću, intenzitet i svjetlinu. Daljnje razvrstavnje boja po njihovim svojstvima i predodžbama koje stvaraju:

  • Primarne boje – crvena, žuta i plava
  • Sekundarne boje – boje sastavljene od dviju primarnih (npr. crvena + žuta=narančasta)
  • Tercijarne boje – dobivaju se miješanjem primarnih i sekundarnih (npr. plavozelena, žutozelena i dr.).
  • Komplementarne boje – su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji, one se nalaze na suprotnim stranama kruga boja (plava/narančasta, crvena/zelena)
  • Tople boje – crvena, žuta, narančasta, smeđa
  • Hladne boje – plava, zelena
  • Neutralne boje – crna, bijela, smeđa, ljubičasta
  • Jarke boje – intenzivne boje koje u sebi ne sadrže primjese crne, bijele ili komplementarne boje
  • Blijede boje – manje intenzivne boje zbog primjesa crne, bijele ili komplemntarne boje koje sadrže u sebi

Boje su rijetko izolirane, ako su uopće ikad ili igdje, pa je tako i većina modela boja dizajnirana da prati i određuje boje u relacijama jednih s drugima.

povratak na vrh stranice

Podijelite članak s prijateljima